O tala masani e le uma ma galuega taulima fa'aonaponei e lu'itauina, musuia, ma tu'ua ai se aafiaga tumau. E fetaui lelei mo talanoaga e fa'aosofia ai mafaufauga.
![]()
Apisaloma, Apisaloma e!
Viliamu Faulkner, 1936
313 p.
Mati 2007
O se tusi e fa'atosina ai tagata, o se ituaiga tala lilo, lea tatou te iloa ai po'o ai na faia le solitulafono ae le o le mafua'aga.
E fa'amatala e Faulkner le fasiotiga o se ali'i talavou ma o le mea na tupu e tasi lea na ia fausia ai se talafa'asolopito atoa o se aiga fa'atupu fa'aleaiga i saute. I le tele o auala, o le talafa'asolopito lea o le itu i Saute lava ia.
![]()
Apisaloma, Apisaloma e!
Viliamu Faulkner, 1936
313 p.
Fepuari 2009
O le tusi sili lea o manatuaga—o se talafaasolopito faaleaiga e taumafai e tuufaatasia mea ua tuanai ma malamalama i le taimi nei. Ae o manatuaga i lenei tulaga e faamamāina e ala i tagata eseese...o lea tatou te le mautinoa ai po o le a le mea tatou te maua—e ui lava tatou te manatu ua ia i tatou mea uma.
Apisalomao le tala lea ia Thomas Sutpen, o lē na taumafai i le 1833 e fausia se aiga tupu mai se fanua vaivai, ma na iu lava ina ia faʻaumatia e ia lava. E amata le tala i ni tausaga mulimuli ane ina ua faʻamatala muamua e Miss Rosa Coldfield le tala o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le aiga o Sutpen i le tauleʻaleʻa o Quentin Compson.
![]()
Fautuaga ma le Maliega
Allen Drury, 1959
638 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Setema, 2013
Na tusia i le silia ma le 50 tausaga talu ai, Fautuaga ma le Maliega O loo tumau pea le tala faapolokiki sili ona lelei a Amerika. O faiga faapolokiki moni lava—o se tuufaatasiga le manaia o fefaatauaiga, faiga faatosina, e oo lava i faiga faamata’u—o mea uma ia e avea o se vaega o le faagasologa faatemokalasi.
O le mea e lē gata ina manaia ai le tala ae matuā manaia foʻi, o le loloto o uiga o tagata o Drury ma le mea moni e faapea na ia faailoa mai ia i tatou mafuaaga ma uunaiga i tua atu o a latou faaiuga. E faia e Drury mea e lē mafai: e ia faia ana faipule ia agaalofa, e oo lava ina viia.
![]()
Le Tausaga o le Taumama
Edith Wharton, 1920
~ 300 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Setema 2011
O le alofa fa'asāina sa masani ona fa'aalia i tusitusiga—e pei lava o Tristan ma Isolde, e o'o mai i aso nei. tauafiafi faasologa.
Tatou te tosina atu i nei tala ona o le feeseeseaʻiga matagofie i le va o le manaʻo ma le taofiofi. O lena feeseeseaʻiga e atagia mai ai o tatou lava feeseeseaʻiga, o lea la, pe a faʻasalalauina i luga o se ata tele o tala fatu, e lagona le faʻalauteleina o o tatou lava olaga. E peiseaī o i tatou lava, ua avea ma vaega o se tala sili atu ona matagofie. O le tala a Edith Wharton e uiga i le alofa faʻasāina e faia tonu lava lena mea mo i tatou.
![]()
Le Tausaga o le Taumama
Edith Wharton, 1920
~ 300 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Setema 2011
O le alofa fa'asāina sa masani ona fa'aalia i tusitusiga—e pei lava o Tristan ma Isolde, e o'o mai i aso nei. tauafiafi faasologa.
Tatou te tosina atu i nei tala ona o le feeseeseaʻiga matagofie i le va o le manaʻo ma le taofiofi. O lena feeseeseaʻiga e atagia mai ai o tatou lava feeseeseaʻiga, o lea la, pe a faʻasalalauina i luga o se ata tele o tala fatu, e lagona le faʻalauteleina o o tatou lava olaga. E peiseaī o i tatou lava, ua avea ma vaega o se tala sili atu ona matagofie. O le tala a Edith Wharton e uiga i le alofa faʻasāina e faia tonu lava lena mea mo i tatou.
![]()
O Solofanua Lalelei Uma
Cormac McCarthy, 1992
301 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Mati 2015
Ua tumu i tala fa'asolopito—ae i le taimi lava e tasi o se tagata e fa'aumatia tala fa'asolopito—O Solofanua Lalelei Uma ua avea ma tala fa'asolopito fa'aonaponei. E ui lava o se malaga a se toa e pei o se isi lava tala fa'asolopito anamua, ae ua fa'avaivaia ai le tala fatu o lo'o ta'u mai e lenei atunu'u e uiga i le itu i Sisifo tele o Amerika.
Ua leai le Sisifo tuai, e foliga mai o loo fai mai McCarthy, faatasi ai ma tulaga faatauaina o le toa cowboy—o le agalelei faavae, o se lagona lautele o le faamasinotonu, ma le saolotoga o le faitalia. E oo lava i avanoa tetele ma lautele ua si'omia i pa ma ua fausia i le suauu.
Ae o le taulealea o John Grady Cole e leʻi iloa lena mea—pe na te le taliaina foʻi. Ma o loʻo ia tulituliloa ana miti e sui ai mea ua aveesea mai ia te ia.
Sologa . . .
Vaai tatou Taiala Faitau mo Solofanua Matagofie Uma.
![]()
Ma Ona Leai lea
Agatha Christie, 1939
320 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Fepuari, 2013
O Agatha Christie o le matai o tala lilo o fasiotiga tagata—e lē ona o ia o se tagata teuteu tusitusiga (e leai) pe ona o ia foʻi o se tagata e tele ana tusitusiga (e ui lava o ia o se tagata poto). O lona malosi e tumau ai e mafua mai i le tele o ana tala fatufatuaʻi ma le fausaga vaapiapi o ana fuafuaga—o fuafuaga e ofo ai, e ui lava o faʻailoga sa i ai i taimi uma. Mo le toeitiiti atoa le seneturi, ua ofo ai tusitala o tala lilo i lana metotia.
O lana tala masani Ma Ona Leai lea o loo tumau pea le tala sili ona faʻatau atu a Christie—ma le mealilo sili ona faʻatau atu i taimi uma. O se tala mataʻutia ma matautia.
![]()
Anna Karenina
Leo Tolstoy, 1877
838 p.
Aperila 2008
Mamana, fa'anoanoa (ua e iloa le mea e tupu, a ea?), ma o se tasi o tusi sili ona lelei e faitauina i tusitusiga uma.
I fafo, Anna Karenina o le tala lea i se fafine o loo tauivi e sao mai le tasi upega—o le faaipoipoga—ae na o le iloaina o ia lava ua maileia i se isi upega. O le mea mulimuli, e sili atu ona leaga, o le leai o se aoga o le olaga e taulaʻi i le tagata lava ia. I se lauga faaiu ma le matagofie i totonu, ua iloa ai e Anna e le mafai ona ia sola ese mai ia te ia lava.
![]()
Faʻaulu
Sinclair Lewis, 1925
itulau 480
Novema 2010
E sili ona lauiloa Sinclair Lewis mo Babbitt, o se tala na maua ai e ia se tamaoaiga ma musuia ai se upu fou i le gagana Peretania: "babbitt"—o se tasi e matua masani lava, faamalieina o ia lava, ma matapeapea.
Ae na Faʻaulu lea na maua ai e Lewis le Pulitizer Prize. E ui ina tusia i se tusitusiga faigofie ma e le teuteuina (e le o Lewis o se tusitala sili ona lelei), o se tala mataʻina—o se tala e toetoe lava a maoae e faʻamatala ai le atinaʻeina o se fomaʻi talavou ua tumu i le faʻamoemoe lelei. Ma e pei o toa tetele uma, e paʻuʻū o tatou tagata i le faʻanoanoa ma faaosoosoga, ma o nisi taimi e see ese atu ai i le vao.
![]()
O le Talaaga o Benjamin Franklin
Peniamina Franklin, 1771-1790
150 itulau (e eseese e ala i le fa'asalalau)
Fepuari 2010
O ata uma o tagata na e vaʻaia mai Hollywood—Savali i le Laina, Ray, Tagata i luga o le MasinaIa, e mafai ona e faafetai ia Ben Franklin—o ia na fatuina le faatulagaga, faatasi ai ma le ogaumu Franklin, tioata vaaia e lua, ma le mea e uʻamea ai le uila.
Ua e silafia le mamanu—o le tulaʻi mai i amataga le manino, e ala i le galue malosi ma faigata, i le manuia tele. O le olaga mativa ma le tamaoaiga a Horatio Alger? Na mulimuli Alger i le tala na faʻatulaga e Franklin. E le gata o Franklin lava ia o se tagata Amerika moni, ae faʻapea foʻi lana talaaga.
![]()
Bartleby le Tusitala
Herman Melville, 1853
~50 itulau
Iulai 2009
Tala moni: na taʻu mai e se polofesa Peretania atoatoa ia te aʻu o le mea sese tele na faia e Herman Melville i le tusiaina o le "Bartleby the Scrivener" o le tusia lea o se mea pe a uma le ulutala. E le o se fautuaga tele.
Ae sa ou fiafia lava i le tala—ma o aʻu tamaiti aʻoga, e ui lava ina latou alolofa tele i le tala "Bartleby," ae sa latou aʻoaʻoina e talisapaia ma talanoaga olaola na musuia ai.
![]()
pele
Toni Morrison, 1987
316 p.
Mati 2008
E fou tele lenei tusi e le mafai ai ona tumau i le "Su'ega o Taimi" o tusi lauiloa. Ae o le a tumau pea. O Toni Morrison o se tagata na manumalo i le Nobel Prize, ma pele o lana ausia sili lea ona maualuga—o lea la, e tatau lava ona iai lenei galuega i le vaega o Tusitusiga tumau.
Atonu o le faʻataʻitaʻiga sili ona mamana ma fatufatuaʻi o le nofo pologa ua tatou maua, pele e feagai ma le mata'utia o ana fa'atinoga ma lona talatuu.
![]()
O Le Valaau o le Wild ma Fago Pa'epa'e
Jack London, 1903, 1906
304 p.
Mati 2009
Afai e te alofa i taifau, e moni lava alofa ta'ifau, o le a e iloa ai o tala fatu e lua a Jack London e matagofie tele. O lo'o fa'amatala e Lonetona tala uma e lua mai le va'aiga a le ta'ifau (po'o le ta'ifau lobo), ma o le mea e ofo ai, e aoga tele...e matua'i lelei lava e faigata ai ona tu'u i lalo tusi e lua.
E mafai ona mata'utia Lonetona, e fa'amanatu mai ai le "natura, mumu i nifo ma matiu'u" a Tennyson ma le sao saua o le evolusione o ē sili ona malolosi. O ta'ifau i tala uma e lua e sauāina e tagata ma ta'ifau tauva, o faiga sauā e le'i fefe Lonetona e fa'amatalaina. Ae o lo'o tau uma ma le malosi e manumalo ai i o latou fili. O se sauā ma le pule malosi e fa'amanatuina fa'alaua'itele e Lonetona o se fa'ata'ita'iga o le malosi ma le loto malie anamua.
![]()
Catch-22
Iosefa Heller, 1961
544 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Ianuari, 2015
Catch-22—faatasi ai ma lona vaaiga malie ma le pogisa e uiga i taua, pule, matapeʻapeʻa, ma le faiga piʻopiʻo—o se tasi o galuega sili o le 20 seneturi. I le limasefulu tausaga talu ai, o le ulutala lava ia na tulaʻi mai i le faʻamatalaga lauiloa, e faʻatatau i se mailei faʻapitoa e leai se auala e sao mai ai: E tatau ona e faia A a'o le'i mafai ona e faia B, ae leai se auala e fai ai A e aunoa ma le faia muamua BTah-dah...ua e pipii.
E pei o le manatu fa'api'opi'o o lo'o fa'asino i ai le ulutala, o le faitauina o le tusi e fa'atupuina ai lona lava lagona o le valea. E te fiafia i ai, ae e te le fiafia i ai. E te lagona le malie ae mata'utia. E te fa'ai'u i se lagona o le fa'amoemoe ae fa'apea fo'i le fa'anoanoa. I le i'uga, ua tu'ua le au faitau e tautau—e pei o le tagata lauiloa i lona fa'avaa.
![]()
Fuafuaga
Anthony Summers, 1980
640 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Oketopa, 2013
Mo i latou e fiafia i mea lilo o fasiotiga tagata, Fuafuaga o se tasi o tagata sili ona lauiloa i taimi uma. O le tala e le'i foia e uiga i le tagata na fasiotia Peresitene John F. Kennedy—ma e le o se tala fatu.
Sa ou muai iloa Fuafuaga i le silia ma le 30 tausaga talu ai i le 1980. O Robert MacNeil, o lē sa avea ma failauga lagolago o le polokalame tala fou a le PBS i lena taimi, sa matuā te’i lava ina ua uma ona faitau i ai ma na ia tuuto atu ai se polokalame tala fou atoa i ona anotusi—o se mea e le’i fa’alogoina muamua. Sa ou matamata i lena afiafi.
![]()
Alaga le Atunu'u Pele
Alan Paton, 1948
320 p.
Tesema 2008
O ai e leʻi faitauina lenei tusi, i tausaga ua mavae o se galuega faatino i le aʻoga? Talitonu mai ia te aʻu, e tatau ona toe faitau—o le mea moni, ua galo ia te aʻu le tele o loʻu fiafia i lenei tusi.
Atunuu PeleO loo faamatala ai le tala ia Stephen Kumalo, o se faifeau uli i Aferika i Saute, o le na taumafai e laveai lona tuafafine mai le faiga faatalitane, lona atalii mai se moliaga o le fasioti tagata, ma lona ituaiga mai le malepelepe.
![]()
O se Siva i Musika o le Taimi
Anthony Powell, 1951-1975
214, 724, 736, 804 itulau (volume I-IV)
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Fepuari 2007
O se oa taua tele lea e le o amanaiaina. O le mea moni, e faigata ona malamalama pe aisea e le o iloa ai e tagata uma le galuega matagofie a Anthony Powell.
E malilie fa'atasi le au faitio ma le au faitau o Powell, o lē na maliu i le 2000, o se tasi o tusitala sili ona lelei—ma sili ona faigofie ona faitauina—o le tala Peretania. O le mea moni, o le galuega e 12 tala (e ta'ua o le "duodecalogy"... e foliga mai o se ma'i papala) ua vaevaeina i ni vaega e 4 po'o ni "gaioiga."
![]()
David Copperfield
Charles Dickens, 1850
700-800 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Ianuari, 2014
E tele upu a Dickens—o le mea lea ua tatou iloa. Ae o le faitauina o lana tala o le fiafia lea i le tele o upu Peretania. Ona iai lea o le umi ma le saoasaoa: o tala o loo faaputuina le tasi ma le isi, ma tuleia i tatou i luma seia oo ina toetoe lava a maeʻa, ua tatou oo atu i le iuga!
Ma le mea mulimuli—e malie Dickens, e matua malie lava. E ui i le leaga o mea mo le tamaitiiti o Davey Copperfield, e le mafai ona le 'ata i tagata ma le tele o fuaitau e mafua mai i le taleni o le tusitala mo le taina o upu. O nei mea uma e avea ai lenei galuega ma se tasi o faitauga sili ona ofoofogia ma sili ona fiafia i ai i taimi uma. O se fiafiaga moni lava.
![]()
Maliu o se Faʻatau
Arthur Miller, 1949
itulau 144
Ianuari 2012
Ua leva ona manatu o se tala faatino iloga o le fale tifaga Amerika, Maliu o se Faʻatau e masani ona vaaia o se faalavelave matautia o tagata lautele. O le taulaiga o loo ia Willy Loman, o se tamaloa ua maua i le lalolagi o fefaʻatauaʻiga e tele ai fuafuaga—o se siʻosiʻomaga e aveesea ai le mamalu o le tagata.
Ae o le tele o loʻu faitauina o le tala, vaʻai i lona faatinoina, ma aʻoaʻoina atu i tamaiti aʻoga, o le tele foi lena o loʻu vaʻai i ai o se tala i le atalii o Willy, o Biff, ma lana tauiviga ina ia ausia le tulaga faatamatane. Mo aʻu, o le tala e taulaʻi ia Biff e pei lava o Willy.
![]()
O le Fale o se Pepe Taalo
Henrik Ibsen, 1879
80 itulau (e eseese)
Ia 2008
Talanoa e uiga i tala faatino—po o masiofo o tala faatino—o Nora Helmer o le mea moni lava, ia faamanuia lona loto.
O le faitotoʻa na tapunia e Nora i le faʻaiʻuga o le tala faatino a Ibsen na lauiloa o le "slam heard around the world"—o se faʻalavelave lea i tulaga faʻatauaina o le vaitaimi o Victorian ma faʻamumuina ai faʻamoemoega o le au palota i soo se mea. Na faʻailoa mai ai se fouvalega i le Lalolagi i Sisifo ma iu ai ina iʻu ai i le palota a tamaʻitaʻi.
![]()
Dracula
Bram Stoker, 1897
300-400 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Oketopa 2011
Dracula O se tala manaia tele e mafua ai ona mafaufau se tasi: ana le seanoa Bram Stoker, semanū e iai se taimi e fiafia ai tagata i vampire? O loo tatou i ai pea i le ogatotonu o lena fiafia—e silia ma le 100 tausaga mulimuli ane.
E leʻi faia e Stoker ni vampire—o se vaega o tala faasolopito anamua—e leʻi faia foʻi e ia le ituaiga tusitusiga. Ae o lana 1897 Dracula ua faaauau pea ona fanau mai le anoanoaʻi o tusi, ata tifaga, polokalame TV, ata vali, taaloga vitio, ma laʻei uiga ese. O le ituaiga lava ia ua faamaonia o le Undead.
![]()
Tiute: O Tala Fa'amanatu a se Failautusi i le Taua
Robert M. Gates, 2013
640 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Mati, 2014
"O le mea lava lea e tasi i le isi mea," o le auala lea na faʻamatalaina ai e Robert M. Gates se aso masani i le taʻitaʻiga o le Puipuiga. O le avea ma failautusi o se galuega na te leʻi manaʻo ai ma o se galuega na te leʻi fiafia i ai ina ua taunuu iina, ae o lona alofa mo fitafita, ma le lagona o le tuuto atu ia i latou, na sili atu nai lo soʻo se manaʻoga patino.
O le alofa lea, o nisi taimi e patino ma toetoe lava a fa’apito i ai, na avea ma autū autū o le nofoaiga a Gates i le Puipuiga fa’apea fo’i ma lana talaaga. I le faitauina o lana "lipoti" e 640 itulau, e na’o lo tatou fa’afetai lava ona o se tasi—ma, i lenei tulaga o se tasi sa i le pito i luga—na ia gaua’i toto’a atu i mana’oga o "tamaiti" i laina pito i luma.
![]()
Emma
Jane Austen, 1815
560 p.
Ianuari 2007
Amata le tausaga fou i se siva! O se siva matagofie ma faigata—fa'atasi ai ma ni la'asaga osooso, liliu, ma ni sashay. Emma o le galuega mata'ina a Austen, o se tala e fe'avea'i ma milo fa'atasi ai ni vaega se tolu o le tala, ma e le misia lava e Austen se la'asaga.
E pei ona ta'utino mai e Austen lava ia, o Emma Woodhouse o se tama'ita'i toa e faigata ona fa'atosina ona e le o se tagata e fiafia i ai tagata.
![]()
Faʻasaga mai le Madding crowd
Thomas Hardy, 1874
512 p.
Ianuari 2008
O le talaaga o Hardy o se tusitala o se tasi e suʻesuʻeina loloto—ma o mea na te maua i lalo ifo o le fogāeleele e masani ona leaga. E lē faapena i le Motu o Madding, o se tala tuai ma o se faamanatuga fiafia o le soifuaga faafailele o Egelani.
O se tala matagofie, faatasi ai ma ni toa tumau se toalua...ma faapelepele...: Bathsheba Everdene ma Gabriel Oak (e mafai ona e fiafia i le su'esu'eina o fa'atusa fa'atusa o na igoa).
![]()
Le Fafine Faʻatauvaʻa
Betty Friedan, 1963
382 p.
Aperila 2009
E ui ina laʻitiiti tele e faitau, o le mataʻitusi laiti lea i le pito i lalo o le faavaa o le tusi (i le agavale) fai mai:
Ua matuā suia le lalolagi i se tulaga lautele e faigata ai ona manatua le tele o le suiga na manaʻomia. —Times Niu Ioka
E faigata ona mafaufauina o soʻo se galuega e tasi e mafai ona i ai le aafiaga tele e pei o lenei—aemaise lava se tasi na tusia e se fafine e toʻatele na manatu i ai o se mea e inosia: ita, sauā ma faʻatiga. O Friedan, e lē gata i lana tusi, o se faʻaupuga e faʻaosofia ai finauga.
![]()
Le Fitafita Lelei
Ford Madox Ford, 1915
288 p.
Tesema 2006
O se tala lenei e fa'ate'ia ai lou mafaufau—ma e te tumau ai i le su'eina o itulau a'o e mafaufau pe fa'apefea ona avea le tagata fa'amatala ma se tagata pepelo fa'apea.
Ae o le fiafiaga lena. Le Fitafita Lelei o se tala i ni ulugalii se toalua: o le ava a le tasi o loʻo faia se feusuaiga ma le tane a le isi, ma se tagata faamatala—o le tane o loʻo fusifusia—o loʻo i ai i le pouliuli atoatoa.
![]()
Fua o le ita
Ioane Steinbeck, 1939
446 p.
Iulai 2008
E faigata ona mafaufauina o se tusi e faia i le taimi o le tamaoaiga tele ma le pa'ū tele o le tamaoaiga, e uiga i se aiga faifaatoaga na malaga mai ma ua lofituina i le mativa ma faalavelave faafuasei (o mataupu faigata lava ia e sili ona tosina atu i ai.
ae Fua o le ita o se tasi o galuega e sili ona pele i Amerika—ma o se galuega e tumau pea e fiafia i ai le kalapu tusiO se tusi matagofie lava.
![]()
O le Alalaupapa Tele: O le Tala Mata'ina o
le Fausiaina o le Brooklyn Bridge
Tavita McCullough, 1972
562 p.
Fepuari 2011
Ina ua maeʻa ona faitauina lana tusi i tausaga ua mavae, na talitonu ai David McCullough ia te aʻu. E oʻo mai i le aso nei ou te talitonu o tala faasolopito e tele tala o nisi ia o tusi sili ona lelei na faitauina—e oʻo lava i se tusi e uiga i inisinia ma galuega faufale. Ma o aʻu o se teine.
Ioe, o loo tatou talanoa e uiga i le fausiaina o le Brooklyn Bridge—o se tasi o alalaupapa sili ona leva, ma o loo avea pea ma se tasi o alalaupapa sili ona matagofie i le lalolagi. E pei ona fai mai ai le ulutala o le tusi, o se alalaupapa "sili". E moni lava, ma o se tala sili lenei.
![]()
Manatu Lelei
Charles Dickens, 1860
560 p.
Novema 2006
Mativa le tama. Faatasi ai ma se igoa e pei o Pip, e leitioa a moemiti le toa o lenei tala i le mamalu.
O le ulutala e faatatau i le tofi tele e faamoemoe se alii talavou mauoa e maua i se aso, ma mautinoa ai se olaga fiafia faatamalii. Ae o Pip e sau mai le vasega maualalo o lea e leai ni ona "faamoemoega" faapena—seia oo i se tasi aso, na pa'ū faafuase'i ai se tasi i ona vae.
![]()
Le Great Gatsby
F. Scott Fitzgerald, 1925
143 p.
Ianuari 2009
Taimi e ta'uta'u ai mea. Ou te lē fiafia tele i ai Le Great Gatsby. Ae ou te manatu ua na o aʻu lava i le atulaulau i lenei mea—ma o le mafuaaga lena ou te fautuaina atu ai o le Galuega Sili lea o lenei masina.
Ua leva ona mafaufau le au faitio Le Great Gatsby o se tasi o tusi sili ona taua a Amerika auā e fusifusia i le tala fa'asolopito tulaga ese a Amerika e uiga i le fa'asinomaga o le tagata ia te ia lava.
![]()
Le Great Gatsby
F. Scott Fitzgerald, 1925
143 p.
Ianuari 2009
Taimi e ta'uta'u ai mea. Ou te lē fiafia tele i ai Le Great GatsbyAe ou te manatu na o a'u lava i le atulaulau i lenei mea, o le mafua'aga lea ou te fautuaina atu ai i lenei masina.
O lenei iloiloga e sau i tua o le fetuunaiga o ata tifaga a Baz Luhrmann i le 2013, o se talaaga fou o le olaga o se tagata. tala o Zelda, ma se tusi talu ai nei o le tusi lauiloa a Fitzgerald tala o le flapper. I le iuga, ou te fautuaina Gatsby auā ua leva ona manatu i ai le au faitio o se tasi lea o tala fatu Amerika sili ona tāua—o se tala e fusifusia i le tala fa'afagogo tulaga ese a Amerika e uiga i le foafoaga a le tagata lava ia.
![]()
Le Mala o Hamlet, Perenise o Tenimaka
William Shakespeare, 1603 (Muamua Kuata)
~150-160 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Setema 2012
Hamlet o se faitauga faigata, e leai se auala e mafai ona 'alo 'ese ai. Ae o le tala faatino sili ona mata'ina i tala uma a Shakespeare—pe, e pei ona talitonu i ai nisi, i tusitusiga uma. O le tala i se aloalii ua faoa lona tama ma lona nofoa tatau i le nofoāli'i o Tenimaka.
O le alofa, tauimasui, faalataina, faiga faalilolilo i totonu ma fafo atu o le atunuu—ma le tagata sili ona matagofie ma faigata i tusitusiga uma—e aofia ai le tala. Faaopoopo i ai nisi o gagana sili ona matagofie ua tusia...ona iina ua i ai ia te oe le tala a Shakespeare Hamlet.
![]()
Loto o le Pogisa
Joseph Conrad, 1899
160 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Iuni, 2012
Sa fesiligia Gandhi i se tasi taimi po o le a sona manatu i le aganuʻu i Sisifo. "O se manatu lelei tele," o lana tala lea ma le taufaasee. O lena fesuiaʻiga o le autū lea o le Loto o le Pogisa, o se tala fatu sa i ai i le tele o itu na muamua atu i lona taimi.
Na tusia e Conrad lana tala i le tumutumuga o le pulega faakolone a Europa, o se faiga na ia molimauina i le tele o ona sauā mata’utia. Ae sa ia tusia foi mo se aofia Peretania, o ē na talitonu o le aumaia o le aganu’u i atunuu "leaga" o se mea paia e tatau ona fai.
Le Maota o Mirth
Edith Wharton,
274 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Ia 2013
Sefululima tausaga a o lei oo i lana tusi na manumalo i le Pulitzer Prize, Le Tausaga o le Taumama, ua uma ona aʻoaʻoina Edith Wharton i le sosaiete o le vaitaimi auro o Niu Ioka. O le galuega muamua lena Le Maota o Mirth, o se ata mata'utia, e sili atu le sauā ma sili atu le faomea nai lo se isi lava mea i lana tusi mulimuli ane.
Ma i le tala o Lily Bart, ua tuʻuina mai e Wharton ia i tatou se tasi o toa fafine tumau o tusitusiga. O Lily, faatasi ai ma lona matagofie mataʻina ma lona uiga faanatura, e faatosina mai ai le au faitau i le auala lava e tasi e faatosina mai ai e ia tagata o loʻo i totonu o le tala.
![]()
Howards Faaiu
EM Forster, 1910
355 p.
Setema 2007
Na fa'aaogāina ata tifaga matagofie o le Merchant-Ivory* e fa'alauiloa ai le igoa o EM Forster i se tulaga lauiloa i tusitusiga. A'o le'i oo i lena taimi, sa i ai o ia i se tulaga lauiloa ae filemu i le vaega o tusitala Peretania.
Matou te talisapaia Forster auā e matuā lelei lava ana tala e faamatala mai a’o taulimaina mataupu tāua tau i le va fealoa’i, aemaise lava le faiga fa’avasega faigata a Egelani, faiga fa’akolone, faiga fa’asotoma—ma, e masani lava, o le pepelo.
![]()
O le Adventures of Huckleberry Finn
Mareko Twain, 1885
Iulai 2007
Ua leva ona mafaufau tagata atamamai Huck Finn o se tasi o Tusi Sili a Amerika (fa'atasi ai ma Moby-Dick ma O le Tusi Pa'ū).
O se tala mataʻina e uiga i le sola ese—o se tamaitiiti ma se pologa na sola ese na ō atu i luga o se vaa i lalo o le Misisipi agai atu i le saolotoga. I le ala na latou fetaiaʻi ai ma ni tagata fiafia ma ni tagata uiga ese, o le tele lava o ni tagata e le mautonu ae o ni nai tagata faamaoni.
![]()
Le Iliad
Homer; Robert Fagels, faaliliuga, 1990
576 p.
Aokuso 2008
Ana le seanoa lenei faaliliuga matagofie a Robert Fagels, semanū ou te le fautuaina Le Iliad e pei ona faitau e se kalapu tusi. E moni? Atonu ou te le faitauina lava.
E matuā mamana lava tusitusiga a Fagels—ma e ofoofogia malamalama—ua e iloa ai ua e matuā fiafia lava, ua pu’eina i se lalolagi e pei o miti o atua ma tagata.
![]()
Tagata le vaaia
Ralph Ellison, 1952
581 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Oketopa, 2014
O se tasi o tusi sili ona lauiloa a Amerika e uiga i le matua, o Ellison Tagata le vaaia o le tala lea i se alii talavou uli o loo tauivi e sailia lona faasinomaga i le sosaiete papa'e.
Sa matuā iloga lava le tusi—sa fiafia lava le au faitio ma le au faitau (ma o loo fiafia pea i ai) i ona ituaiga eseese o tusitusiga, ona uiga malie, ata, ma faailoga. Ae o lona ata o Amerika e le o se mea e matuā lelei. O le tusi o se tasi o uluai galuega fatu, ma atonu e sili ona faitauina lautele, e taulaʻi atu i le faailogalanu mataʻutia o le atunuu—e aunoa ma le lagona faamafanafana o se Fale o Uncle Tom.
![]()
Sieni vaai
Charlotte Bronte, 1847
~500 itulau
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Aperila, 2013
Atonu e leai se tusi, vagana ai Faamaualuga ma le Fiafia, ua alofagia e tamaitai e pei o Sieni vaai, o se tusi tala a Cinderella pe afai na i ai se tasi. Afai e te leʻi faitauina...o le a se mea ua e faia i lou olaga? Afai e te iai faitau i ai, toe faitau i ai. O se tasi lea o le tele o galuega lauiloa e fa'aleleia atili i taimi ta'itasi e faitau ai.
I luga o le eleele, Sieni vaai o se tala fa'a-alofa faigofie: o se teineitiiti, ua fa'avaivaia e tulaga ma ua fa'asauāina e fa'alapotopotoga tonu lava ia e tatau ona puipuia o ia (aiga ma le a'oga), ua manumalo i le loto o se tamaloa mauoa ma ua lava lona poto masani. Peita'i, i lona fatu, Sieni vaai e tele, tele atu.
![]()
Le Ta'u Fa'ai'u (Aka O Le Alofa o le Tycoon Mulimuli)
F. Scott Fitzgerald, 1941
208 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Aokuso, 2012
Na maliu Fitzgerald a'o le'i mae'a lana galuega Le Ta'u Fa'ai'u. Peita’i e pei ona tusia e le faitio o Edmund Wilson i le taimi lea, e ui lava i lona tulaga e le’i mae’a ma e le’i fa’apupulaina, “o le tala sili lava lea a Hollywood ua ia i tatou.” E to’atele e manatu o lo’o tumau pea lea tulaga i le 70 tausaga mulimuli ane.
O Monroe Stahr, le tagata lauiloa e igoa ia te ia, o se gaosi ata tifaga e sili ona lauiloa i Hollywood. O se tagata e matagofie, atamai, ma poto faapitoa i vaega uma o le pueina o ata tifaga, ua fausia e Stahr le faiga o le gaosiga o loo ia pulea. O ia o se tupu o Hollywood. Ma ua alofa o ia i ai.
![]()
Malamalama ia Aokuso
Viliamu Faulkner, 1932
528 p.
Aokuso 2011
O se tasi o tusi faitau e sili ona fa'aosofia ai le faitau, Malamalama ia Aokuso, e aveina ai i tatou i le loloto o le tala fa'afagogo a Faulkner o le Yoknapatawpha County ma loloto foi i mafaufau o ana tagata—o agaga ua vaeluaina uma, ua fa'asesēina e le taimi ua tuana'i ma ua sailia se nofoaga i le taimi nei.
O le tala e mulimuli i ni tala eseese se tolu, e fesoʻotaʻi uma i le iʻuga i se pa o le sauā. E matuā faʻa-Faulkneresque lava.
![]()
Tamaitai Talavou
Louisa May Alcott, 1868 ma le 1869
~500 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Ianuari, 2013
Na lolomiina e Louisa May lana tusi lauiloa e sili ona pele i ai i le 145 tausaga ua mavae, ma e ui ina tuai i nisi taimi—o lona sitaili lauga ma le faamamafa i tiute o tamaitai—Tamaitai Talavou e tele lava mea e mafai ona fai e uiga i le tulaga faʻaonaponei.
E leai se mea—e leai lava—e tuai i le manatu o le amioatua: le limafoa’i ma le agaalofa, le fa’amagalo, le loto pulea, le poto, ma le ola ma le fa’amoemoega. O nei tulaga faatauaina o lo’o a’oa’oina e Marmee i lana fanau teine e to’afa ma ua latou va’aia o le ala i se olaga lelei. E faigofie tele ona le amana’iaina na tulaga faatauaina i le seneturi lona 21.
![]()
Lolita
Vladimir Nabokov, 1955
377 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Ia 2012
Lolita ua ausia le tulaga lauiloa o se galuega faatusitala sili ona lelei, e ui o se mea e fa'alavelave ai, e matua fa'alavelave lava ona o lona autu—pedophilia. O le mea e sili atu ona leaga, o lou iloa ai lea o oe lava o lo'o lagolagoina—o lo'o lagolagoina, ma fa'ailoaina oe lava—o se tagata e fa'asauā i tamaiti. Ma e te iloa ai fo'i o oe lava o lo'o 'ata ona o le tagata e fa'asauā i tamaiti o se tagata fa'amatala malie tele ma atamai.
E faʻapefea ona faia e Nabokov? E faʻaaogaina e ia le manatu—ma liliu ese. Manatu (taga'i i la matou LitCourse 7 e leai se totogi) o le auala lea e fa'ailoa ai i tatou e tusitala ia tatou tutusa ma nisi o tagata—tatou te va'ai i mea o lo'o tutupu i le tusi e ala i o latou mata, ma e masani lava o i latou o tagata lelei.
![]()
Lolita
Vladimir Nabokov, 1955
317 p.
Setema 2008
Lolita ua ausia le tulaga lauiloa o se galuega faatusitala sili ona lelei, e ui o se mea e faapopoleina ai, ae matua faapopoleina lava ona o lona autu—o le pedophilia.
O le mea e sili atu ona leaga, o lou iloa ai lea ua e lagolagoina—o le lagolagoina, ma le fa'ailoaina o oe lava—o se tagata e fa'asauā i tamaiti. Ma e te iloa ai fo'i o oe o lo'o 'ata ona o le tagata e fa'asauā i tamaiti o se tagata fa'amatala malie ma atamai.
![]()
Alii o Lago
Viliamu Koli, 1954
304 p.
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Tesema, 2011
Talu mai lona uluai lolomiina i le 1954, Alii o Lago ua tu e pei o se ituaiga suega a Rorsach. O nisi o le au faitau e vaai i ai o se faataoto faalelotu i le va o le lelei ma le leaga...o isi o se taua a Freud i le va o le id vs. superego...o isi foi o se talafaasolopito o le tulaʻi mai o le malo. Ma le mea mulimuli, e toatele e vaai i ai o se faamatalaga i faalapotopotoga faaupufai a le lalolagi.
So'o se mea lava, o le mea moni uma, o na faitauga—ma isi mea—e faʻatatau i le tala mataʻutia a Golding e uiga i tama ua leaga.
![]()
O Le Ali'i o Mama (Atoa le Trilogy)
JRR Tolkein, 1937-1949
432; 352; 432 itulau
Iloiloga o le Tusi na saunia e Molly Lundquist
Oketopa, 2012
E matuā lē talafeagai lava le taumafai e toe iloilo le tusi autū e tolu a Tolkein. O lea ou te lē faia ai. O le mea o le a ou faia o le tusia lea o loʻu aafiaga i le faitauina—o tusi uma e tolu.
Aiseā na amata ai lava ona ou...
Ua leva le pō, sa lē mafai ona ou moe, ma ua uma a’u tusi. O lea sa ou tamoe atu ai i le potu o si o’u afafine, su’e ana fata tusi ma maua ai...tah dah!...le faasologa atoa o le "Lord of the Rings". Aisea e leai ai, sa ou mafaufau ai. Ou te lē fiafia i tala fatu...o lea e mautinoa lava o le a faamoe ai a’u.
![]()
O se Tagata mo Vaitau Uma
Robert Bolt, 1960
163 p.
Setema 2010
Ina ua tatalaina le tala faatino a Robert Bolt i le 50 tausaga ua mavae, na ta’ua e le au faitio o se tala faatino e “matagofie”... “susulu,”... “lautele.” Mo le tele o tausaga mulimuli ane, sa faatinoina le tala faatino i fale tifaga ma aoaoina i potuaoga i le atunuu atoa. O aso nei, ua matua ese lava lona le amanaiaina. E le tatau ona faapea.
O se Tagata mo Vaitau Uma o le tala lea ia Thomas More—o se isi tagata na afaina i le vaitaimi o Tudor-Boleyn. E ui i aioiga a uo ma aiga, e oo lava i lona pule silisili, o More o le a le...mafai ona...faamaonia le tete’a ma le toe faaipoipo a Henry. O se tagata lotu faamaoni, na te filifilia mataupu silisili nai lo le faigofie—e tusa ai ma le tau o lona ola.
![]()
Middalmarch
Siaosi Eliota, 1871-72
~800 itulau (e eseese e tusa ai ma le fa'asalalau)
Oketopa 2007
O se tasi lea o galuega sili ona lelei i tusitusiga Peretania. Ma e pei o le faitauina o le tele o galuega faapena, o se galuega tele. E te manaʻomia le taimi ma le finafinau (o laʻu kopi e silia ma le 800 itulau).
Ua ou fa'amata'uina oe? Ia, e tatau ona e iloa le mea o le a e i ai. Ae afai e te filifili e faitau i lenei galuega—ma tumau ai—o le a fa'afiafiaina oe. E iai se mafua'aga lelei e mafua ai Middalmarch o loʻo i le tumutumu o le tala faʻasolopito o Realistic.
![]()
Tamaiti o le Vaeluaga o le Po
Salman Rushdie, 1981
560 p.
Novema 2008
E leai se isi tusi i le gagana Peretania e sili atu ona teuteuina e pei o Tamaiti o le Vaeluaga o le Po. Na manumalo i le Booker Prize i le 1981...ona manumalo lea i le Booker of the Bookers i le 1993...ona sosoo ai lea ma le Best of the Bookers i le 15 tausaga mulimuli ane. E leai se isi galuega na manumalo i na faailoga.
E pei o Toni Morrison pele po'o le Garcia Marquez Tasi le selau Tausaga o le Lotomaulalo, ua avea le tala ma se tasi o nai tusi lauiloa o aso nei.
![]()
Moby-Dick
Herman Melville, 1851
500-600 itulau (e eseese)
Ia 2007
10 Mafuaʻaga e Faitau Ai Moby-Dick
1. O Le Tusi Sili Amerika.
2. O se tala matagofie tele.
3. E pei o le sipinasi—e lelei mo oe.
4. Ua taatele i soo se mea—e alia'e mai i tusitusiga, lotu, faiga fa'apolokiki, ma mafaufauga.
5. E mautinoa lava o se fesili pe a e i luga o le Jeopardy.