Mai le GrammarBook
• O se koma Oxford e savali atu i totonu o se pa ma faaalu ai le afiafi e matamata ai i le televise ma onā ma ula sikā.
• Sa savali atu i totonu se pa e le leo fa'atino (passive voice).
• Sa savali atu se upu fa'atusa i totonu o se pa, ma sa matuā fa'alogona le filemu.
• E lua fa'ailoga upusii e savali atu i totonu o se "pa."
• O se tagata e fai togafiti fa'alilolilo e savali atu i totonu o se pa, e pei o se luko i lavalava taugofie, o lo'o muimui i fa'amanatu ma lafo atu ni fa'amanatu i lana ava, o lē na manatu o ia o se maa 'apamemea.
• O le fa'atelega tele e matuā fa'aleagaina ai lenei pa ma fa'aumatia ai mea uma.
• Ua savali atu se fa'ailoga fesili i totonu o se pa?
• E savali atu se non sequitur i totonu o se pa. I se matagi malosi, e oo lava i pipi e mafai ona felelei.
• Ua savavali atu Papyrus ma Comic Sans i totonu o se pa. Fai mai le tagata faigaluega, "Fa'amolemole—matou te le tautua i le ituaiga tagata e te fiafia i ai."
• O se talafaatusa fefiloi e savali atu i totonu o se pa, ma vaaia le tusitusiga i luga o le puipui ae faʻamoemoe e faʻaitiitia.
• Sa savali atu se koma i totonu o se pa, inu se meainu ona alu ese lea.
• E tolu veape e lē fesuia'i e savavali atu i totonu o se pa. Latou te nonofo. Latou te talatalanoa. Latou te ō ese.
• O se upu tutusa e savalivali atu i totonu o se fale inu.
• I le faaiuga o le aso, e savali atu ai se tala masani i totonu o se pa—e fou e pei o se fugalaau, e manaia e pei o se faamau, ma e maai e pei o se mea e faaaoga.
• O se fuaiupu fa'asolosolo e savali atu i totonu o se pa ma amata ona fa'ata'ita'i. Fa'atasi ai ma se tama'i fasi fuaiupu manaia.
• O se faaupuga faafaatusa e savali atu moni lava i totonu o se pa ma iu ai ina sasa faafaatusa.
• O se fa'atusa e savali atu i totonu o se pa, e ui lava i le mea moni o le 'ava malosi e fai ma ona vaivaiga.
• Semanu e savali atu le subjunctive i totonu o se pa, pe ana iloa.
• Ua savali atu se tagata fa'aliliu upu sese i totonu o se pa e ana e se tamaloa e mata tioata e igoa ia Ralph.
• Sa savali atu i totonu o se pa le taimi ua tuanai, le taimi nei, ma le lumanai. Sa matuā faigata.
• Ua savali atu se tagata e iai le dyslexia i totonu o se peleue.
• O se veape e savali atu i totonu o se pa, vaʻai i se nauna matagofie, ma fautua mai latou te faʻapipiʻi. O le nauna e faʻaitiitia.
• O se fa'ata'oto e savali atu i totonu o se pa, ua mago e pei o se toafa.
• O se fa'aupuga fa'ama'i ma se savaliga fa'apito i totonu o se pa, inu e fa'agalo ai.
• O se upu e fa'asino i ai le hyphen ma se upu e le'o fa'asino i ai le hyphen ua savali atu i totonu o se pa ma toetoe lava a mole le tagata faigaluega o le pa i le fa'ata'ali'oli'o.
Mo ē e fiafia i le Punctuation ma le Grammar Geeks, o nei tala malie e pei o le savali atu i totonu o se pa o nisi ia o tala malie ua ou faitau/faalogo i ai. E sau mai lava. GrammarBook.com, e aofia ai nisi mai le vaega o faʻamatalaga a le 'upega tafaʻilagi. Faʻafetai mo le 'ata malie, GrammarBook.
O mea na fatuina ma puipuia e le GrammarBook.com.
I la'u faitauga, ua tatou i ai i le amataga o le isi SUIGA TELE O VAUELI. Ia, atonu e le o se "sili," ae e foliga mai o se suiga o vaueli.
O le ā la le mea O le Suiga Tele o Vaeeli, e te fesili mai? Ia, na tupu i Egelani, mai le pe tusa o le 1400-1700, ina ua suia tele leo o vaueli. Ae o le a toe faamatala atili mulimuli ane.
Le taimi nei O le suiga o vaueli o loʻo ou faʻatatau i ai e aofia ai le faaleoina o mataʻitusi A ma E—e le o le fa'atulagaga UMĪ e pei o le mate po'o le feiloa'i, ae o le fa'atulagaga PUPUU, fala or feiloai.
Ua e matauina o le faaleoga mo upu nei—SO'O SE… TELE… E MAFAI… ALI'I… SA I AI… O AFEA… MAUA? E tele atu, ae ua lava ia mo se finauga.
Afai e te faalogo ma le fa'aeteete pe a tautala tagata, e mafai ona e fa'alogoina se pu'upu'u-i totolo mai i totonu? E le o le vaueli umi e pei ona i ai i le iPhone ae o le puʻupuʻu—e pei ona i ai Fitbit.
O le uiga lenei—
• Talofa. E iai ni a outou INNY donuts?
• E fia le MINNY e te manaʻo ai?
• KIN e te avatu ia te a'u ni nai taseni?
• Ioe, e sili atu.
• Ua lelei, taofi le WHIN pe afai e te o'o i le 100.
Pe e foliga faapenei—
• O le taimi lenei mo MIN lelei uma e fesoasoani ai i lo latou atunuu.
O se fa'aitulagi i Saute, atonu e te fai mai. Ae leai. E mafai ona e faʻalogo i ai i le TV a le atunuʻu, leitio, podcasts, ma ata tifaga—ma mai tagata i vaega uma o le atunuʻu.
O le ā la le mea o tupu? Fonetika—e fa'atatau uma lava i le FONETIKA.
Mafaufau i le tele E faigofie atu ona fai atu "MIN" nai lo le "men" … po'o le "INNY" nai lo le "any." E faigofie atu auā e le tau tatala tele le gutu ma e mafai e le laulaufaiva ona malolo lelei i le ogatotonu. I le faaleoga, e LE TELE NAUA SE GALUEGA.
Tatou toe foʻi i le Suiga Tele o Vaeeli. E leai se tasi na te iloa tonu po o afea pe o fea foi i Egelani na amata ai, pe aisea (e tele talitonuga), ae o le iuga o se SUIGA ILOA i le faaleoga o vaueli.
O le tele lava na aʻafia ai vaueli uumi. O le BITE sa pei o le beet, MATE sa pei o le maht, BOOT sa pei o le boat—e na o ni faʻataʻitaʻiga se tolu, ae ua e malamalama i le manatu.
I aso nei, pe tusa ma le 300 i ni tausaga mulimuli ane—i le taimi o la tatou lava SUIGA O VALENI e le'i tele naua—ou te mafaufau pe o tatou FA'AMUTIA ea ia vaueli pupuu A ma E, aemaise lava pe a mulimuli mai ai le KONESONATI N. Ua ou tausalaina foi e pei o le isi uiga fasioti tagata.
Taumafai e fai atu o upu nei—o upu ia ou te suia ai le en leo ma in. O i latou ia: INCOUNTER … INDEAR … INGRAVE … INJOY … INLIVEN … INSURE … INTANGLE … INVELOP (le ituaiga veape) … INVIRONMENT. (Aua le popole, o le sipelaga o le a le suia moni, na o le faaleoga.)
gagana e pei o meaola ola, e fesuisuiaʻi i le aluga o taimi. E masani ona tatou manatu o lona uiga o se suiga i le faʻaaogaina o upu poʻo le faʻaopoopoina o upu fou i le lomifefiloi, ae e faʻatatau foʻi i le faaleoga. O le gagana o se talafaasolopito ola, ma e FOFOGA mai o loʻo tatou i ai i le ogatotonu o lea mea.

E lūlū pe leai. O le fesili lena.
Pe sili atu le mamalu o le mafaufau le mafatia
o maa ma aū o igoa matagā…
pe na'o le lūlūina o le pea.

Se Tweet, ae le mai ia te oe lava. Ae e malie tele ma matou te lagona e tatau ona faʻasoa atu.
O le Faletusi o Pflugerville, e moni lava ... e faʻapea foʻi ma le taulaga. Ae e te le mauaina i Minnesota, poʻo se mea e lata ane i le Vaituloto o Wobegone. O Pflugerville o loʻo i Texas, pe tusa ma le 15 maila i matū o Austin. Seʻi mafaufau i ai.
E tatau ona ou alofa i failautusi!
Ua latou ō ese la latou taʻaloga … seʻi vaganā ua uma ona latou tuʻua le solo — auā o nisi taimi e foliga mai e leai se tasi o faia le galuega leaga, ma faʻaofi mai tagata solitulafono. O loʻo oʻu talanoa e uiga i Leoleo o le Grammar.
Tagata ta'uta'ua, faipule, tagata atamamai, tusitala, e oʻo lava i tagata maualuluga Times Niu Ioka — o i latou uma — o loʻo sao mai le fasioti tagata faʻale-mataupu.
Lenei na sau i le asō. E le o se mea tele, ae o se faʻailoga o le paʻū ifo i le le tulafono. Ou te faitauina ni "loka" se lua mai lava i le amataga. Ia, seʻi o tatou faitauina ma tatala.
O loʻo i ai tagata o loʻo taumafai e tutu i le laina mo le avanoa.
1. E iai tagata
Tatalo: "tagata" e tele, o lea tatou te fai atu ai, "O iina e tagata" po'o le "O iinatoe tagata." Tatou te lē faapea atu, "E iai tagata" pe "E iai tagata."
- i aitoe tusi i le faletusi. — O iina's se tusi i luga o le laulau.
- i aitoe isumu i le fanua. — O iina's o se isumu i totonu o le fale.
- i aitoe e to'atele tagata. — O iina's le to'atele o tagata.
2. E iai tagata E FA'APEA
Oi talofa e toe: "tagata" o, ia … tagata, ma matou te faʻaaogaina o pe a faatatau i homo sapiens. "O lena" po o le "lea" e faasino i mea.
- O le tagata o o lo'u tausoga lea na ia avatu ia te a'u le tusi.
- O le uso o le tina o na ia tuuina mai ia te a’u o le tusi e sili ona ou fiafia i ai.
- O tagata o faitau le tusi sa ou fiafia i ai.
- O i latou o O a'u uo o a'u o lo'o fiafia tele i le tusi.
O mea uma ia e lua o ni solitulafono masani. Ia e mataala ma o le a amata ona e matauina le tele o taimi e te faalogo ai i le "there's" nai lo le "there's" … ma le "that" nai lo le "o ai."
afaina, ona. Se'i o tatou toe tilotilo i le fuaiupu:
O loʻo i ai tagata o loʻo taumafai e tutu i le laina mo le avanoa.
E sili atu o le mea lenei (taumafai e 'alo 'ese mai le amataina o se fuaiupu i le "there"):
Ua taumafai tagata e tutu i le laina mo le avanoa.
Sei o tatou feagai, e ui i lea: pe iai se mea e tāua? Mo aʻu, e pei o fao i luga o le laupapa, ae i se tulaga lautele o mea ... Ou te le o mautinoa pe tāua.
*Oi talofa e! O le isi lea ua faatoa taunuu mai: "O loo i ai faasalalauga e manaomia se fesoasoani i soo se mea." —1/11/2018
Aua le faia le matematika (e le mafai). Ae fai le kalama. (Ia matau ua ou solia le kalama iinei aua e mafai ona ou faia. E lelei tele aʻu…e masani ona tuʻu mai e leoleo o le kalama se avanoa ia te aʻu.)
Oute talitonu i le kalama—o ana tulafono mo le manino o faaupuga—ina ia mafai e isi ona malamalama i mea o loʻo tatou taumafai e fai atu.
E ui i lea, e tasi le tulafono fa'ale-kalama e tatau ona mulimulita'i i ai: o le "m" i le tulaga fa'atatau o le suiupu "o ai" … o lona uiga o le "o ai."
O lena m o se mea leaga ma fa'alialiavale mai aso na avea ai le gagana Latina ma sine qua non (tagai "bees knees") o le gagana.
E tutusa lava ma le isi tulafono valea e uiga i le le fa'ai'uina o se fuaiupu i se fa'aupuga muamua. Ma ua tatou iloa uma le mea na mafua ai: o le tala malie lauiloa a Winston, "O LE MEA LENEI OU TE LE FA'AALIA."
O AI O AI—Le faʻataʻitaʻiga
LENEI? — Tuu atu le taui i soo se tasi e tatau i ai.
Pe o lenei? — Tuu atu le taui i soo se tasi e tatau i ai.LENEI? — Tuʻu atu le taui iā i latou e te manatu e tatau i ai.
Pe o lenei? — Tuʻu atu le taui iā i latou e te manatu e tatau i ai.
O ai / o ai Ua soona fa'atauaina le imbroglio. E mafai ona ausia lelei atoatoa le manino e aunoa ma lena mata'itusi la'ititi fa'alavelave. O ai? O ai? E tāua ea? Ua tatou malamalama i le manatu.
O tali
Faitau i lou lava tulaga lamatia.tali: Tuu atu le taui i soo se tasi e tatau i ai.
"Soo se tasi lava" lē o le mea autū o le upu “i.” Ae, o PO O AI LAVA o le autū lea o se fuaiupu faalagolago, “po o ai lava e tatau i ai.” O le fuaiupu atoa o le mea autū o le upu autū. Fiu!tali: Tuu atu le taui i e e te manatu e tatau i ai.
"O ai" lē o le autū o le “e te manatu…o ai.” O le “E te manatu” o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o le faʻamaʻi…e mafai ona e aveʻese atoa. O lea la, o le “o ai” e avea ma suiupu faʻatatau mo “na” ma le autū o le fuaiupu faʻatatau “o ai e tatau i ai.”
Vaʻai le uiga o laʻu tala? Ua tele naua le vaitusi ua masaa i luga o se mfaigofie m!
O tulafono o le kalama, i lenei tulaga faapitoa, e matuā lilo lava. E pei o le avea ma se malo i se pati 'aiga a EDITH WHARTON a'o e taumafai e malamalama i le OYSTER FORK… mai le FISH FORK… mai le SALAD FORK… mai le DESSERT FORK. E tofu i tatou uma ma mea e sili atu ona lelei e popole i ai.
Lea la o lenei la'u lava tauvaga mo se lalolagi sili atu ona lelei: se'i o tatou OTAOTA LE m o ai o loʻo i ai!
Oi, na tagata Indo-Europa lototoa. Sa i ai i le pe ā ma le 4,000 tausaga ua mavae i luga o laufanua mutia o Eurasia, i matu o le Sami Uliuli ma le Sami Caspian, o lenei vaega anamua o tagata na tuuina mai ia i tatou le gagana Peretania—e le na o tatou gagana ae toetoe lava o gagana uma a Europa ma Initia fo'i.
O lea la, na faʻapefea ona faia e le gagana o se ituaiga tuufua o leoleo mamoe femalagaaʻi ua pulea se teritori tele faapea? O le tali o solofanua—ma se suiga o le kenera o le tagata.
Fa'afanua na saunia e Louis Henwood mo O Le Talafaasolopito o le Podcast Igilisi
O solofanua o tagata moni lava i laufanua vao o Eurasia, ma sa faʻaaogaina e tagata Indo-Europa mo aano o manu—i le taimi muamua. Peitaʻi, na iloa e se tagata atamai (ma le toa) e mafai ona tietie solofanua ma faʻaaoga mo le leoleoina o mamoe ma povi. Ina ua tiʻetiʻe i luga o le solofanua, na iloa ai e tagata Indo-Europa e mafai ona latou tausia ma pulea lafu tetele ma tetele.
Na iloa e se isi agaga pupula nai lo le fasiotia o le tele o 'oti po'o mamoe mo mea'ai, e mafai ona latou fa'asaoina nisi ma fa'aaoga a latou susu. O le mea e fiafia ai, o lena manatu na fetaui ma le salalau atu o se kene sese—o se fesuia'iga lea na gaosia ai le lactase, o le enzyme e mafai ai e tagata ona fa'amalūina le susu.
O le iʻuga, sa olaola lelei lafumanu—e fa’apea fo’i ma tagata o le ituaiga, o ē na fa’atupula’ia le aofa’i ma le maualuluga. O le fa’atupula’ia o lafu manu ma tagata na suia ai le mana’omia o nisi fanua—ma o lea na amata ai le malaga i sasa’e i Initia ma sisifo i Europa.
Fa'afanua na saunia e Louis Henwood mo O Le Talafaasolopito o le Podcast Igilisi
Ma afai o oe sa fa'alavelave i lo latou ala? Ia, sa i ai a latou solofanua—ae leai sau solofanua—o lea e mafai ai ona e mateina po'o ai na i'u ina maua le laueleele. Ae ui i lea, e le o mautinoa e tusitala o tala faasolopito pe fa'apefea le pei o ni toa o ituaiga Indo-Europa, pe na latou manumalo i taimi uma pe o nisi taimi na nonofo filemu ai. E foliga mai o mea uma e lua.
Ae peitaʻi na tupu, Na pulea e tagata Indo-Europa tagata na nonofo i o latou laueleele fou. Na faaauau pea ona salalau atu la latou gagana i sasaʻe ma sisifo i le faitau afe o tausaga ma le faitau afe o maila, ma suia ai i ni gagana eseese...ma mulimuli ane i ni gagana eseese, e aofia ai gagana Siamani anamua, o le tuaa o tatou lava gagana.
O le uiga o lenei mea, O le mea e ofo ai, o le asō e tusa ma le 50% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e tautala i se gagana e tupuga mai Indo-Europa—e 3 piliona i tatou—e mai se ituaiga anamua o leoleo mamoe femalagaaʻi!
* lea—ma sili atu, sili atu—o loʻo maua i le podcast matagofie a Kevin Stroud, O le Talafaasolopito o le Podcast PeretaniaFa'amolemole ia fa'aalu se vaiaso pe lua (pe masina pe lua) e fa'alogologo ai i ana vaega e 50+. O Stroud o se failauga matagofie ma manino ma ua ia tu'ufa'atasia se tala'aga mata'ina ma auiliili o le mafua'aga ua fa'apea ai la tatou gagana valea, le Igilisi. Afai e te fiafia i le tala'aga ma le Igilisi, o le a e fiafia i ai. O a'u lava ia.
Ia mātau foʻi faʻafanua matagofie o loʻo faʻaaogaina e Stroud—e lua o loʻo aofia iinei. Na faia mo ia e Louis Henwood. Faʻafetai ia Kevin ma Louis mo la laʻua faʻatagaga agalelei e faʻaaoga ai.
Ā, va'ai i ai O Semiramis i le taimi nei—ua sili atu lona fiafia i le taimi nei ona ua e faia sina alualu i luma i lou puleaina o le semikoloni.
Mo se toe faamanatu faase'e i lalo i le pou muamua. Manatua: o le uiga autū o le semikoloni o le feso'ota'i lea o fuaiupu e lua e aunoa ma fa'aaogaina o le koma ma le so'oga (ma, ae, pe, o lea la, mo le leai foi, ae).
I la tatou lesona mulimuli, o loʻo matou faʻaaogaina ni semikoloni i upu fa'afeso'ota'i—upu e pei o e ui i lea, o lea la, pe e ui lava i lea. E ta'ua ia o fa'aupuga fa'aopoopo (ADVERBIAL conjunctions).
—Semicolons & Adverbial Conjunctions—Aiseā e fa'aaogā ai le semikoloni?
Ia manatua: o se semikolon e fa'afeso'ota'i ai fuaiupu e lua e feso'ota'i.Mafaufau i ai o se tuufaatasiga o se vaega e tasi ma se koma. Ia matau o le faailoga e tofu ma le vaega e tasi—pito i luga ma lalo.
O le ā le feso'ota'iga (conjunction)?
O se upu fa'afeso'ota'i o se upu e "fa'afeso'ota'i," pe fa'afeso'ota'i, ni fuaiupu atoa se lua. O upu fa'afeso'ota'i masani—ma, ae, o lea la, mo pe, leai foi, ae ui i lea—mana'omia se KOMA a'o le'i iai se fa'aupuga feso'ota'iga.Faataitaiga: Na fa'a'ū le maile , ma na fe'ei le pusi.
Faataitaiga: Na fa'a'ū le maile , ae Sa tumau pea le pusi.
Faataitaiga: Na fa'a'ū le maile , so sa tamoe le pusi.O le ā le so'oga fa'asinoupu?
E pei o upu fa'afeso'ota'i masani, so'oga fa'asinoupu so'otaga fuaiupu atoa e lua—ae fa'aaoga se SEMICOLON i luma ma se KOMA i tua. O ni "adverbs" ia e fa'amatala tonu ai le fesoota'iga o le fuaiupu lona 2 ma le fuaiupu muamua—e pei lava ona fa'amatala e adverbs veape. E te manatua adverbs?-> Sa 'ai o ia. Na fa'apefea ona 'ai o ia? Sa 'ai fa'agesegese o ia.
-> Sa pese o ia. Na faapefea ona pese o ia? Sa pese leotele o ia.
O nisi o fa'aupuga fa'asinoupu masani
foʻi Peitai e ui i lea a leai moni lava e ui i lea mulimuli ane ae nei mulimuli ane faʻapena foi a leai sili atu i le taimi nei lea e le gata i lea e le gata i lea o le mea lea
Faʻataʻitaʻiga—
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga ; Peitai , ia sa tonu lava e alu.
O le so'oga fa'aupuga "ae ui i lea" o lo'o fa'ailoa mai ai o le vaega lona 2 o le fuaiupu o lo'o FA'AFETAI i le vaega muamua. E mafai fo'i ona e fa'aogaina...e ui i lea or e ui i lea or pea.
__________
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga ; o le mea lea , sa tonu ia te ia e le alu.
O le so'oga fa'aupuga "o lea la" e fa'ailoa mai ai o le vaega lona 2 o le fuaiupu o se TAUNUU o le vaega muamua. E mafai fo'i ona e fa'aogaina...o le faaiuga or mulimuli ane.
__________
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga ; e le gata i lea , sa leʻi lelei lona lagona.
O le so'oga fa'aupuga "toe fa'aopoopo" e fa'ailoa mai ai o le vaega lona 2 o le fuaiupu o se FA'AOPOOPOGA i le vaega muamua. E mafai fo'i ona e fa'aogaina...foʻi or e le gata i lea.
__________
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga ; ae , Sa alu o ia i le faletusi.
O le so'oga fa'aupuga "nai lo" e fa'ailoa mai ai o le vaega lona 2 o le fuaiupu o se ISI FA'AALIGA i le vaega muamua. E mafai fo'i ona e fa'aogaina...ae.
LAPATAʻIGA
Aua le fenumiai i upu fa'aopoopo pe a fa'aaogaina o ni upu fa'aopoopo fa'amaoni. Ia mātau o fuaiupu o lo'o mulimuli mai ua fa'aitiitia e le KOMA. E leai se semikoloni o lo'o va'aia.
• Sa malulu tele, Peitai, mo le taaloga.
• Ae peitai, sa malulu tele mo le taaloga.
"Ae peitaʻi" e galue o se ADVERB—ae le o se adverbial conjunction—auā e naʻo le tasi le fuaiupu iinei (S + V): "Sa"...
__________
• Sa le'i faia e ia, o le mea lea, e te fia alu i le taaloga.
•O le mea lea, sa leʻi manaʻo o ia e alu i le taʻaloga.
"O le mea lea" e galue o se ADVERB—ae le o se adverbial conjunction—auā e na o le tasi le fuaiupu iinei (S + V): "Sa ia (le) manaʻo"...
__________
• E le gata i lea, sa leʻi lagona lelei o ia.
"E le gata i lea" e galue o se ADVERB—ae le o se adverbial conjunction—auā e na o le tasi le fuaiupu iinei (S + V): "Sa ia (le) lagonaina"...
Tagata...! O le ā le mea ua tupu iā te oe? E leʻi i ai lava se taimi ua matuā itiiti ai le malamalama o le toʻatele i se SQUIGGLE i luga o se itulau.
Feiloa'i ma Semiramis, purinisese toa o Asuria, le pule o le semikoloni. O ia o iinei e FESOASOANI ia te oe. E te lē teena o ia.
Ia faatuatua. Faatasi ai ma sina taiala, e mafai foi ona e faataitaia le SEMICOLON—o lona uiga e mafai ona e ofuina le ofu ma tauaveina le suafa "Semiramis o le Semicolon." (E le aofia ai le tao.)
—Semikolona—
Aiseā e fa'aaogā ai le semikoloni?
E fa'afeso'ota'i e le semikoloni fuaiupu e lua.Mafaufau i ai o se tuufaatasiga o se vaega e tasi ma se koma. Ia matau o le faailoga e tofu ma le vaega e tasi—pito i luga ma lalo.
Aiseā e lē fa'aaogā ai se koma?
O le koma o se tagata vaivai e 90-pauna. E matua vaivai tele.e lē mafai ona taofia fa'atasi ni fuaiupu se lua.
![]()
Afai e te fa'aaogaina se tasi, ua i ai sau fasi koma leaga.Aiseā e lē fa'aaogā ai se vaitaimi?
E mafai. Faaaoga se vaitaimi e fa'ai'u ai le fuaiupu muamua. Ona amata lea o le fuaiupu lona lua.Ua vaivai tele le koma . E lē mafai ona taofia fa'atasi ni fuaiupu se lua.
O afea e te fa'aaogaina ai le semikolon?
O nisi taimi e te manaʻo e faʻafesoʻotaʻi manatu—fuaiupu e lua e fesoʻotaʻi le tasi i le isi. I lea tulaga e mafai ona e faʻaogaina se semikoloni.Ua vaivai tele le koma ; e lē mafai ona taofia fa'atasi ni fuaiupu se lua.
E malosi le semikoloni ; it mafai taofi fa'atasi fuaiupu e lua.O le a le fuaiupu?
O se fuaiupu o se manatu atoatoa. O se vaitaimi e fa'ailoa mai ai le i'uga o lena manatu. E mafai e se semikoloni ona fa'alauteleina le manatu—e ala i le fa'afeso'ota'i i se isi fuaiupu atoatoa ae feso'ota'i manatu.
manatua-
E tatau ona iai ni fuaiupu atoa se lua ina ia mafai ai ona faʻaaoga le semikolon — S + V i le agavale ; S + V i le taumatau.
faataitaiga—e lua ou manatu (e fesoʻotaʻi)...
faʻaaogā 2 fuaiupu -> faatasi ai ma se vaitaimi:
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga . Sa tonu ia te ia e le alu.
faʻaaogā 1 faasalaga -> fa'atasi ai ma se semikoloni:
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga ; sa tonu ia te ia e le alu.
________________
faataitaiga—e lua ou manatu (e fesoʻotaʻi)...
faʻaaogā 2 fuaiupu -> faatasi ai ma se vaitaimi:
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga . Peitaʻi, sa ia filifili lava e alu.
faʻaaogā 1 faasalaga -> fa'atasi ai ma se semikoloni:
• Sa matuā malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga ; ae ui i lea, sa ia filifili lava e alu.
E te le faia e tatau ona fa'aaoga se semikoloni e tu'ufa'atasia ai fuaiupu e lua. E mafai fo'i ona e fa'aaoga se so'oga fa'avae — ma, ae, o lea, mo, pe, leai, ae — i taimi uma (i taimi uma, i taimi uma) fa'atasi ai ma se koma.
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga , so sa tonu ia te ia e le alu.
• Sa matuā malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga , ae Sa tonu ia te ia e alu lava.
• Sa malulu tele e le mafai ai ona fiafia i le taaloga , ma sa leʻi manaʻo lava o ia e alu.
E le o se mea lilo E faigata ona aʻoaʻoina le Igilisi. O nisi o ia mea e fesoʻotaʻi ma homophones ma heterophones. Sa matou fiafia muamua i upu e tutusa le leo ae eseese sipelaga ma uiga.-homofone, e pei o le le lavalava ma le urosa.
O le taimi lenei ua tatou maua heterophones—E lauiloa foi ole heteronyms—o upu e foliga tutusa ae eseese faaleoga ma uiga.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
—Heterophones—
- Clara manua se fusi e siomia ai o ia manua.
- uma nūmera e fa'atuputeleina ai lo'u mafaufau nūmera.
- Ua tumu le lapisi. Fa'amolemole, e tatau ona matou teena lau teena.
- Aua le toafa a'u i totonu o le toafa.
- Ua te'i, le lupe lupe i totonu o vao.
- E matagā, ae ou te lē faia mea i le mea.
- Leai se taimi e pei o le Auai i Auai se manatu lelei.
- Sa i ai i le au foe se laina e uiga i le auala e laina.
- Sa faapena foi o ia lata i lata le faitotoa.
- O se tia aulelei e pei o lana e.
E tele upu faalua e eseese uiga. O nisi e tutusa le sipelaga ae eseese le leo (toafa/toafa) ... o isi e tutusa le leo ae eseese le sipelaga (ore/oar/or). Taumafai ni nai upu e oe lava ia. O se taaloga malie mo kalapu tusi...po o so'o se tagata e tomai i upu.
Faaali atu lou atamai i lenei vaega o fesili e uiga i le sipelaga—o upu e tutusa le sipelaga, tutusa le faaleoga, ae suia le uiga pe afai o le mataitusi muamua e mataitusi tetele. E pei o Mati ma Mati.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
—Upu Mata'itusi tetele—
Ionic
E fesoʻotaʻi ma Ionia o se itulagi o Eleni Anamua, e pei o koluma Ionic.ionic
E faatatau i se ion kemikolo (o se atomu e le tutusa le numera o protons ma electrons)gāluega
O se tagata o le Tusi Paia o lē na oo i ai puapuaga tetele.gāluega
Galuega, po o se galuega, e masani ona maua ai se totogi.Mae
O le masina lona 5 o le tausaga o le tausaga kalena.e mafai
O se veape fesoasoani e faʻaaoga e faʻaalia ai le faʻatagaga poʻo le avanoa.Lent
Mo Kerisiano o le vaitaimi i le va o le Aso Lulu o le Lefulefu ma le Aso Sa o le Esetanono
O le taimi ua tuanai o le veape nonō atu, o le avatu lea o se mea i se tasi mo se vaitaimi.faʻaʻiʻila
E faatatau i Polani, ona tagata, laueleele, po o le aganu'u.Polish
Ina ia avatu ai i se fogāeleele se pupula.Sikotilani
E faatatau i Sikotilani i Peretania, ona tagata, laueleele, po o le aganu'u.scotch
O le fa'amutaina lea o se mea, e masani lava o se tala feavea'i, manatu, po'o se fuafuaga.Turkey
O se atunuʻu i le itulagi Metitirani.Turkey
O se moa tele e 'ai e tagata Amerika mo le Aso Faafetai.Uelese
E faatatau i Uelese i Peretania, ona tagata, laueleele, po o le aganu'u.Welsh
Toe foʻi i tua i se maliega
Taʻalo i se taʻaloga faatasi ma lau kalapu tusi. Va'ai pe mafai ona e fatuina ni nai upu autu e te mana'o ai.
i se 30 Rock vaega, o Jenna o loʻo fai ma sui o se ata tifaga, ae leai se tasi na maua le ulutala—"Rural Juror." O loʻo taʻua pea e Jenna o le "rurur jurur," o se tuʻufaʻatasiga malie o upu, lea na mafua ai ona ou manaʻo e faʻataʻitaʻi ni nai aʻu lava—Popole ma le Vaivai ... Sese o le Arrow ... Fefe i le Ita...
Ua lelei, e leai e malie e pei o Jenna, ae e le o tusia tonu lava e Tiny Fey lenei blog. Ae ui i lea, na mafua ai ona ou mafaufau i le faatinoga o le tautala, o se faiga faigata e faalagolago i le auala tatou te faʻatulagaina ai o tatou gutu malo ma vaivai, tatala o tatou gutu, gaoioi o tatou laulaufaiva, faʻatulagaina o tatou laugutu—ma le faasologa tatou te faia ai mea uma.
Matou te faʻafiafia o nei faamalositino tautala ma le faigofie i a tatou gagana moni, e toetoe lava a pei o se mea masani, aua ua tatou faia talu mai lo tatou laiti. Ma o le mea lena e matua malie ai le mimilo o laulaufaiva: latou te faafenumiaia ai lo tatou mafai ona faatino a tatou togafiti tautala masani. O le faatauina atu o atigi sami, piki a Peter Piper, ma le togiina o le laau. Afai e te fai vave, e te tautevateva—aua e le mafai ona e gaoioi lou laulaufaiva i le tulaga sa'o i se taimi vave.
O laʻu mea e fiafia i ai O se vaega o fesili fa'afagogo e le o se mea e faigata ona malamalama i ai, ae e toetoe lava a suia ai le auala tatou te ta'ua ai se upu masani se tasi pe lua.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
—Faititili—Igilisi tuai auā o le faititili o le faititili—o se upu e faigata ona malamalama i ai ona o lona manaʻoga faʻa-phoenetic. Fai vave...ona e iloa ai lea pe aisea ua see ese ai le "d". E mafua ona o sina sese o le taimi—a o tatou gaoioi o tatou laulaufaiva mai le "n" i le "r," o le tala lea a le tagata poto i gagana o Charles Barber.
O lenei suiga e manaʻomia ai ni gaioiga se lua i le taimi e tasi o totoga tautala: (1) e tapunia auala o le isu i le siʻitia o le gutu vaivai, ma le (2) e aveese le laulaufaiva mai nifo e tatala ai le auala e alu ai le gutu. [Afai e iai se taimi sese], afai e tapunia auala o le isu aʻo leʻi gaoioi le laulaufaiva, o le a faalogoina se leo "d".....
O lea la, o le "d" na maua lona ala i le upu ona e faigofie ona fai. ThundSa muai matauina lea mea i le vaitau o le 1300, peitaʻi na alu ai le isi 300 tausaga aʻo leʻi taliaina o se gagana Peretania masani.
Ufi ma le laau talatala o isi upu e lua ua aʻafia i se faʻaletonu faaleo tutusa, fai mai Barber. Sa la maua uma se mataʻitusi ogatotonu "b."
Fa'ai'uga o le lesona, fa'ai'uga o le pou i luga o le blog...sei vagana ai le fa'asino i le tala a Charles Barber Le Gagana Peretania: O se Faatomuaga Faasolopito, Cambridge UP, 2000, itulau 45.
O laʻu uo Na toe aliali mai Gordon ma nisi upu malie—o le taimi lea o JANUS WORDS.
O Ianuari, ua faaigoa i le atua Roma o Janus—o lē sa faasaga i tua ma luma, ma vaavaai atu i le taimi ua tuanai ma le lumanai. O lea la o le masina sili lea e faʻalauiloa ai nei upu valea.
Upu a Janus o upu e feteenai ma upu e tasi, po'o upu e feteenai. E tutusa le sipelaga ma le faaleoga ae e FA'AFETAI o latou uiga.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
Pipi — ia pipii fa'atasi; ia vavae'ese
Kilipa — ia pipii fa'atasi; ia tipi ese
māsani — le tulaga masani; tulaga ese
pefu — e aveese le efuefu; e sausau mālū
Vave — uu mau i le mea sa i ai; gaoioi vave
Vaaiga — ia mata'ituina ma le fa'aeteete; e le'i matauina
Quantum — laʻitiiti, i le fisiki; tele tele, e pei o le "oso"
faʻasalaga — ia faamaonia; o se gaioiga faasala
lotoita — ia fa'ama'a'a; ia fa'amalūlūina
E na'o sina vaega itiiti lava lenei. E tele atu isi.
Igilisi—o se gagana matagofie tele e fiafia ai! O se fa'afitauli fa'avalevalea la'ititi lea e leai sa'u fa'amatalaga ... vagana ai o se fa'aupuga masani. Ae ui i lea, o tulafono o tulafono lava ia—ma e tatau ona usita'ia tulafono.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
E mafai ona e fai atu
tago lapisi i fafo. —pe— tago i fafo le otaota.
Ma e mafai ona e fai atu
tago it i fafo—ae leai— Ave ese it.
___________E mafai ona e fai atu
faʻapata Tina up. —pe— Fa'apala le pata Tina.
Ma e mafai ona e fai atu
faʻapata iinei up—ae leai— Fa'apala le pata iinei.
___________E mafai ona e fai atu
liliu moli on. —pe— Ki o moli.
Ma e mafai ona e fai atu
liliu i latou on—ae leai— Ki i latou.
Veape ma fa'asinoupu fa'asinoupu—e te manatu e pei o veape e leai se fa'ai'uga—ia avea pe leai fo'i—o oe i aua lava nei vaelua o se tasi o na mea. O loʻu uiga "e te le o i vaelua tasi.” (Ae tatou te faia uma lava.)
Ae o fa'amatalaga sauniuni e ese mai i upu e le fa'ai'u. Afai e te fa'aogaina se suiupu, e tatau ona e vaelua i latou up"—e le o"faaeseese i latou.” Ese.
O se mea ofoofogia e iai lava se tasi e aʻoaʻoina le Igilisi.
le gagana Peretania—o se gagana matagofie e fiafia ai! O lo'o i lalo se fa'a'ole'ole valea. E ese le malie pe a vave ona e fai atu.
E te lē na'o ♥ Upu ea?lotu | vaega | feusuaiga | te'ena
Teena e vaega fa'alotu itūʻaiga i lenei o le fuaiupu.
E sili atu ona faigata...
i totonu o lenei o le fuaiupu, lotu 'alo'ese mai feusua'iga.
O a'u o se fafine ua matua — ma o la'u galuega lenei e ola ai. Lagona le saoloto e auai i le fiafia. Tu'u se fa'amatalaga. E mafai ona e mafaufau i se mea? Mafaufau i ai o se fa'amalositino o le fai'ai.

Igilisi—o se gagana matagofie e fiafia ai! O se mea uiga ese lea na tosina mai ai lo'u toalua o Pete—o se tagata e fiafia i numera, e fiafia tele i gagana eseese.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
E MAFAI ona e fai atu…
O lea lava manuia le 'ai. —pe— O le mea lea 'ai lelei.Ae E LE MAFAI ONA E fai atu...
O lea lava 'ai lelei. —pe— O le mea lea 'ai lelei.Aisea?
tali: E foliga tutusa uiga o fuaiupu pito i luga e lua; auā e masani ona tatou faʻaaogaina le upu "lelei" ma le "lelei" e aunoa ma se fesootaʻiga ... ae e le tatau ona tatou faia faapea.
O le mea moni, o nei fuaiupu e iai ni uiga eseese teisi, e fesoʻotaʻi ma le faʻagaioiga o le upu "ʻai" ma le eseesega i le va o faʻamatalaga faʻamatala ma faʻamatalaga faʻaopoopo.
• O se mea'ai lelei lenei = e manaia le mea'ai.
O le "'ai" o se nauna.
O le lelei o se fa'amatala uiga ma e muamua i se nauna—e pei o le tusi lelei.• O le 'ai lelei lea = e maloloina le mea'ai ... pe taugata ma matagofie.
"O le 'ai" o le veape lea...e pei o le "O le mea lenei (le mea ou te faia) o le 'ai lelei lea."
O le 'Uele' o se fa'asinoupu ma e mulimuli i se veape.
Tele mo tulafono faigata o le kalama. O se mea ofo ea pe a aʻoaʻoina e se tasi?
le gagana Peretania—o se gagana matagofie e fiafia ai! O loʻo i lalo ni nai homophones, o upu e tutusa le leo ae eseese uiga ma e masani ona sipelaga (ua faia ni nai mea e le talafeagai, ua ou iloa). Faafetai mo lenei mea i laʻu uo pele o Gordon Higgins.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
gnu | iloa | fou | nu
Ua maileia i le faanoanoa o le olaga, o le
na iloa e le gnu fou he iloa leai se tala e uiga i ai nu.
faaliliuga: Na iloa e le wildebeest talavou e leai sona malamalama i le mataʻitusi Eleni o le N.
le gagana Peretania—o se gagana matagofie e fiafia ai! O lo'o i lalo ni upu e tutusa le leo ae eseese uiga. (Ua ou fa'aogaina ni nai upu iinei.) O la'u fa'afetai ia Gordon Higgins. E atamai tele o ia.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
E tele naua tutu sa ia ofuina e siva ai.
lua | fo'i | tutu | i le
O le mea lea O la'u galuega lea. E fa'anoanoa tele. Ae ui i lea, ou te fa'amoemoe o le a e auai i le fiafia. O a'u nei mea. E mafai ona e su'e nisi... pe fai sau oe lava. O se fa'amalositino lelei mo le fai'ai—e moni.
Taumafa—o se upu sili, ma o se upu ua ou toe taumafai ai pea e su'e le lomifefiloi i le tele o tausaga. O le fa'afitauli, e 4 ona faaleoga eseese... fa'atasi ai ma uiga eseese e 6, ma e le mafai lava ona ou fa'amatalaina sa'o. O Slough o le fa'ata'ita'iga atoatoa lea o se heteronym.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
Slough — pe a foliga mai . . .
telegese,
o se palapala po o se fanua laugatasi pe . . .
fa'anoanoa (e pei o le Pilgrim's Progress a Bunyan)fasiotia,
o se paipa vai po'o se alavai e tafe ai le vaiSl-how ... (pe fa'aloaloa, to'esea mai le ch)
o se taulaga e lata ane i Liverpool, Egelanisluff,
o se pa'u (e pei o le gata)
ma se veape: ia lafoa'i, tia'i ese—Ua lelei, vaai pe vave faapefea
e mafai ona e sao mai lenei mea—Na ia filifili, o le gata mativa lea, i se palu o le lotovaivai i palu ese lona palu i le palu latalata i le palu i fafo Taumafa.
O le mea lenei e foliga mai ai…
Na ia filifili, o le gata mativa lea, i se telegese o le tali atu i sluff ese lona sluff i le fasiotia latalata i le telegese i fafo Sl-how
Ia...o le auala lea ou te fa'aaluina ai o'u aso. E fa'apefea ona e fa'aaluina ou aso? E iai ni au upu manaia? Fa'amolemole ia auai i le fiafia e ala i le tu'uina mai o se fa'amatalaga.
le gagana Peretania—o se gagana matagofie e fiafia ai! O loʻo i lalo ni homophones, o upu e tutusa le leo ae eseese uiga. (Ma, ioe, ua ou faia ni nai mea sese.)
E te lē na'o ♥ Upu ea?
mana'o | mana'o | le mafaufau | masani | wonton
My masani e leai mana'o pe 'a fa'atauva'a -
Naʻo aʻu manaʻo a wontons. Manaoga tasi?faaliliuga:
E le masani ona ou fou; o loʻo oʻu aapa atu ia te oe mo se wonton falai..
O a'u ia mea. Va'ai pe mafai ona e maua nisi ... pe mafaufau i sau lava fa'amalositino. O se fa'amalositino lelei lea mo le fai'ai—o lea ia lagona le saoloto e te auai!
le gagana Peretania—o se gagana matagofie e fiafia ai! O lo'o i lalo se seti o homophones, o upu e tutusa le leo ae eseese uiga ma e masani ona eseese sipelaga.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
tumutumu | tilotilo | piki | fiu
Na ia kikiina o ia peke i fafo mai pique ina ua ia aveina se
vave tilotilo a'o le'i mafai pito i luga.faaliliuga:
Na ia kiki lana taifau i le ita ina ua ia siakiina le ogaumu
e va'ai pe ua oso a'e lana, uh...souffle.
Ua lelei. O a'u lava ia na ou mafaufauina nei mea. Fa'ailoa mai pe a mafai ona e mauaina nisi... pe mafaufau i ni au lava mea. Tu'u se fa'amatalaga.
E fa'apefea ona faia e se tasi O le a'oa'oina o le tautala ma le sipelaina o le Igilisi o se mealilo. O lo'o i lalo upu masani e mautinoa e fenumiai ai so'o se tasi—tamaititi po'o se tagata matua—o lo'o taumafai e a'oa'o lenei gagana uiga ese.
E te lē na'o ♥ Upu ea?
If povi sologa ma lala
e le tatau povi fa'atusa ma tale?If folau sologa ma ata
e le tatau folau fa'atusa ma afafine?If uʻu sologa ma tamatamaivae
e le tatau uʻu fa'atusa ma seʻevae?If lafo foliga pei e ala i
e le tatau lafo fa'atusa ma lauleaga?If lime sologa ma feʻaʻei
e le tatau lime solo ma vae?
O nei sipelaga lē fetaui e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le gagana Peretania—lea e le o se "Peretania" moni ma e le o se gagana moni. Mai le faaiuga o le nofoaiga a Roma, sa tautala tagata Peretania anamua i se tuufaatasiga o gagana Siamani ma Norse, faatasi ai ma se supo o le gagana Falani ma Latina na faaopoopo i ai e tagata maualuluga.
Le gagana sa i ai suiga faifai pea seia oo i le seneturi lona 15, ma iu ai i le fenumiai tele na toetoe lava a le mafai ai e tagata mai le tasi vaega o Egelani ona malamalama i ai mai le isi vaega.
O Viliamu Claxton lea, o se tagata lomitusi i le ogatotonu o le seneturi lona 15, o lē na muamua amata ona faʻamautu ma faʻatulagaina le mea sa taʻua o le Igilisi "faʻaonaponei" i lena taimi. Peitaʻi na amata vave tele o ia—na faʻamautu e le tekinolosi lomitusi le gagana aʻo leʻi mafai ona faʻaleleia mea faʻaletonu uma. O le mea lea, na tupu ai le fenumiai o le cow-bough-cole.
le gagana Peretania—o se gagana matagofie e fiafia ai! O loʻo i lalo se seti o upu e tutusa le leo ae eseese uiga ma e masani ona eseese sipelaga. (Ma, ioe, ua ou faia ni nai mea e le talafeagai.)
E te lē na'o ♥ Upu ea?
ea | ea | aire | iinei | e're | err | heir
If ua o se taimi mo le suli e ave savili,
muamua he mea sese i lana ua, i le taimi nei lava.faʻaliliuga
O le taimi lenei e mānava ai a’o le’i
na te faia se mea sese i le pese.
Ia lagona le saoloto e te auai faatasi. O a'u nei pese, o lea vaai pe mafai ona e maua nisi...pe mafaufau i ni ou lava upu tutusa. O se faamalositino lelei mo le fai'ai.


